stranica_banner

Vijesti

Promicanje zdravlja mozga kroz promjene načina života za prevenciju Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest je degenerativna bolest mozga koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Budući da trenutno ne postoji lijek za ovu razornu bolest, fokus na prevenciji je ključan. Dok genetika igra ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti, nedavna istraživanja pokazuju da promjene načina života mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti. Promicanje zdravlja mozga kroz različite načine života može uvelike pomoći u prevenciji Alzheimerove bolesti.

Razumijevanje osnova: Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je progresivni neurološki poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta.

Prvi put otkriveno 1906. od strane njemačkog liječnika Aloisa Alzheimera, ovo iscrpljujuće stanje javlja se prvenstveno kod starijih osoba i najčešći je uzrok demencije. Demencija je pojam koji se odnosi na simptome kognitivnog pada, poput gubitka razmišljanja, pamćenja i sposobnosti rasuđivanja. Ljudi ponekad brkaju Alzheimerovu bolest s demencijom.

Razumijevanje osnova: Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest postupno narušava kognitivne funkcije, utječući na pamćenje, razmišljanje i ponašanje. U početku, pojedinci mogu doživjeti blagi gubitak pamćenja i zbunjenost, ali kako bolest napreduje, to može ometati dnevne zadatke i čak uništiti sposobnost održavanja razgovora.

Simptomi Alzheimerove bolesti s vremenom se pogoršavaju i mogu uvelike utjecati na kvalitetu života pojedinca. Gubitak pamćenja, zbunjenost, dezorijentiranost i poteškoće u rješavanju problema uobičajeni su rani simptomi. Kako bolest napreduje, pojedinci mogu doživjeti promjene raspoloženja, promjene osobnosti i povlačenje iz društvenih aktivnosti. U kasnijim fazama možda će im trebati pomoć u svakodnevnim aktivnostima kao što su kupanje, odijevanje i jedenje.

Razumijevanje Alzheimerove bolesti: uzroci, simptomi i čimbenici rizika

Uzroci

Alzheimerova bolest je neurodegenerativna bolest, što znači da uzrokuje oštećenje neurona (živčanih stanica) u mozgu. Promjene na neuronima i gubitak veza između njih mogu dovesti do atrofije mozga i upale.

Istraživanja pokazuju da nakupljanje određenih proteina u mozgu, kao što su beta-amiloidni plakovi i tau petlje, igra ključnu ulogu u razvoju bolesti.

Među njima, dvije biološke promjene u mozgu, amiloidni plakovi i tau proteinski spletovi, ključni su za razumijevanje Alzheimerove bolesti. Beta-amiloid je fragment većeg proteina. Nakon što se ti fragmenti skupe u nakupine, čini se da imaju toksični učinak na neurone, ometajući komunikaciju između moždanih stanica. Tau protein igra ulogu u unutarnjoj potpori i transportnim sustavima moždanih stanica, prenoseći hranjive i druge bitne tvari. Tau čvorovi nastaju kada se tau molekule nenormalno slijepe i formiraju spletove unutar neurona.

Stvaranje ovih abnormalnih proteina remeti normalnu funkciju neurona, uzrokujući njihovo postupno propadanje i na kraju smrt.

Točan uzrok Alzheimerove bolesti nije poznat, ali se vjeruje da kombinacija genetike, načina života i okoliša doprinosi njenom razvoju.

Uzroci

Simptomi

Problemi s pamćenjem često se prvo javljaju kod Alzheimerove bolesti. S vremenom, ljudi mogu imati poteškoća u sjećanju nedavnih razgovora, imena ili događaja, što može dovesti do progresivnog oštećenja pamćenja, razmišljanja i ponašanja.

Neki simptomi uključuju:

Gubitak pamćenja i zbunjenost

Poteškoće u rješavanju problema i donošenju odluka

Smanjena jezična sposobnost

Izgubljen u vremenu i prostoru

Promjene raspoloženja i osobnosti

Motoričke sposobnosti i izazovi koordinacije

Promjene osobnosti, poput povećane impulzivnosti i agresije

Čimbenici rizika

Rizik od razvoja ove bolesti raste s godinama. Većina ljudi s Alzheimerovom bolešću ima 65 ili više godina, ali rana pojava Alzheimerove bolesti može se pojaviti i kod mlađih ljudi od 40 do 50 godina. Kako ljudi stare, njihovi mozgovi prolaze kroz prirodne promjene koje ih čine podložnijim degenerativnim bolestima kao što je Alzheimerova bolest.

Osim toga, istraživači su identificirali gene koji povećavaju rizik od razvoja bolesti. Najčešći gen se zove apolipoprotein E (APOE). Svatko nasljeđuje jednu kopiju APOE od roditelja, a određene varijante ovog gena, poput APOE ε4, povećavaju rizik od Alzheimerove bolesti. Međutim, postojanje ovih genetskih varijanti ne znači nužno da će osoba razviti bolest.

Način života također može pridonijeti Alzheimerovoj bolesti. Loše kardiovaskularno zdravlje, uključujući stanja poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa, povezuje se s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti. Sjedilački način života, pušenje i pretilost također su povezani s većim rizikom od bolesti.

Smatra se da je kronična upala u mozgu još jedan potencijalni uzrok Alzheimerove bolesti. Imunološki sustav reagira na ozljedu ili infekciju otpuštanjem kemikalija koje potiču upalu. Dok je upala neophodna za tjelesne obrambene mehanizme, kronična upala može dovesti do oštećenja mozga. Ovo oštećenje, zajedno s nakupljanjem plakova proteina koji se zove beta-amiloid, ometa komunikaciju između moždanih stanica i smatra se da ima važnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti.

Razumijevanje Alzheimerove bolesti: uzroci, simptomi i čimbenici rizika

Kako spriječiti Alzheimerovu bolest?

Poboljšajte svoj stil života za prevenciju Alzheimerove bolesti.

Kontrolirajte visoki krvni tlak: Visoki krvni tlak može imati štetne učinke na mnoge dijelove tijela, uključujući i mozak. Vaše krvne žile i srce također će imati koristi od praćenja i upravljanja krvnim tlakom.

Upravljajte šećerom u krvi (glukozom): Trajno visoka razina šećera u krvi povećava rizik od raznih bolesti i stanja, uključujući probleme s pamćenjem, učenjem i pažnjom.

Održavajte zdravu težinu: Pretilost je jasno povezana s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i drugim stanjima. Ono što još nije jasno je kako najbolje izmjeriti pretilost. Brojne studije pokazale su da bi omjer opsega struka i visine mogao biti jedan od naših najpreciznijih pokazatelja bolesti povezanih s pretilošću.

Pridržavajte se zdrave prehrane: Naglasite uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim masnoćama. Odabir hrane bogate antioksidansima, poput bobičastog voća, lisnatog zelenog povrća i orašastih plodova, može pomoći u borbi protiv oksidativnog stresa i upale povezane s kognitivnim padom.

Budite fizički aktivni: U više se navrata pokazalo da je redovita tjelesna aktivnost povezana s mnogim zdravstvenim prednostima, uključujući poboljšanu kognitivnu funkciju i smanjen rizik od Alzheimerove bolesti. Bavljenje aerobnim vježbama, kao što je brzo hodanje, trčanje, plivanje ili vožnja bicikla, može pomoći povećati protok krvi u mozgu, potaknuti rast novih živčanih stanica i smanjiti nakupljanje štetnih proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Kvalitetan san: San je vrlo važan za naše tijelo i um. Loši obrasci spavanja, uključujući nedovoljno ili poremećeno spavanje, povezani su s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Ograničite konzumaciju alkohola: Konzumiranje previše alkohola može uzrokovati padove i pogoršati druga zdravstvena stanja, uključujući gubitak pamćenja. Smanjivanje pijenja na jedno ili dva pića dnevno (najviše) može pomoći.

Nemojte pušiti: Nepušenje može poboljšati vaše zdravlje smanjujući rizik od ozbiljnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, moždani udar i neki oblici raka. Također je manja vjerojatnost da ćete razviti Alzheimerovu bolest.

Održavajte zdravo raspoloženje: Ako se ne kontrolira, kronični stres, depresija i tjeskoba mogu nepovoljno utjecati na zdravlje mozga. Dajte prioritet svom emocionalnom zdravlju kako biste smanjili rizik od kognitivnog pada. Uključite se u tehnike upravljanja stresom kao što su vježbe svjesnosti, duboko disanje ili joga.

Poboljšajte svoj stil života za prevenciju Alzheimerove bolesti.

Dodaci prehrani i Alzheimerova bolest

Osim prevencije Alzheimerove bolesti promjenom načina života, u svoj svakodnevni život možete uvrstiti i neke dodatke prehrani.

1. Koenzim Q10

Razine koenzima Q10 opadaju kako starimo, a neke studije sugeriraju da suplementacija koenzimom Q10 može usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti.

2. Kurkumin

Kurkumin, aktivni spoj koji se nalazi u kurkumi, odavno je poznat po svojim moćnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Osim toga, astaksantin je također snažan antioksidans koji može inhibirati proizvodnju slobodnih radikala i zaštititi stanice od oksidativnog oštećenja. Za snižavanje kolesterola u krvi i smanjenje nakupljanja oksidiranih lipoproteina niske gustoće (LDL). Nedavna istraživanja pokazuju da kurkumin također može spriječiti pojavu Alzheimerove bolesti smanjenjem beta-amiloidnih plakova i neurofibrilarnih čvorova, koji su obilježja bolesti.

3. Vitamin E

Vitamin E je vitamin topiv u mastima i snažan antioksidans koji je proučavan zbog svojih potencijalnih neuroprotektivnih svojstava protiv Alzheimerove bolesti. Istraživanja pokazuju da ljudi čija je prehrana bogata vitaminom E imaju manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti ili kognitivnog pada. Uključivanje hrane bogate vitaminom E u vašu prehranu, kao što su orašasti plodovi, sjemenke i obogaćene žitarice, ili uzimanje dodataka vitamina E može pomoći u održavanju kognitivnih funkcija tijekom starenja.

4. B vitamini: Daju energiju mozgu

Vitamini B skupine, posebice B6, B12 i folat, neophodni su za mnoge funkcije mozga, uključujući sintezu neurotransmitera i popravak DNK. Neke studije pokazuju da veći unos vitamina B može usporiti kognitivni pad, smanjiti smanjenje mozga i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Povećajte unos niacina, vitamina B koji vaše tijelo koristi za pretvaranje hrane u energiju. Također pomaže u održavanju zdravlja probavnog sustava, živčanog sustava, kože, kose i očiju.

Općenito, nitko ne obećava da će bilo koja od ovih stvari spriječiti Alzheimerovu bolest. Ali možda možemo smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti obraćanjem pozornosti na svoj životni stil i ponašanje. Redovito vježbanje, zdrava prehrana, mentalna i društvena aktivnost, dovoljno sna i upravljanje stresom ključni su čimbenici u prevenciji Alzheimerove bolesti. Promjenom načina života smanjuju se šanse za razvoj Alzheimerove bolesti i možemo imati zdravo tijelo.

P: Kakvu ulogu ima kvalitetan san u zdravlju mozga?
O: Kvalitetan san neophodan je za zdravlje mozga jer mu omogućuje odmor, konsolidaciju sjećanja i čišćenje od toksina. Loši obrasci spavanja ili poremećaji spavanja mogu povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i drugih kognitivnih oštećenja.

P: Mogu li same promjene načina života jamčiti prevenciju Alzheimerove bolesti?
O: Iako promjene načina života mogu značajno smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti, one ne jamče potpunu prevenciju. Genetika i drugi čimbenici još uvijek mogu igrati ulogu u razvoju bolesti. Međutim, usvajanje načina života koji je zdrav za mozak može doprinijeti općem kognitivnom blagostanju i odgoditi pojavu simptoma.

Odricanje od odgovornosti: Ovaj članak služi samo za opće informacije i ne smije se tumačiti kao medicinski savjet. Neke informacije o postovima na blogu dolaze s interneta i nisu profesionalne. Ova web stranica odgovorna je samo za sortiranje, oblikovanje i uređivanje članaka. Svrha prenošenja više informacija ne znači da se slažete s njihovim stavovima ili potvrđujete autentičnost njihovog sadržaja. Uvijek se posavjetujte sa zdravstvenim radnikom prije korištenja bilo kakvih dodataka prehrani ili promjena u režimu zdravstvene njege.


Vrijeme objave: 18. rujna 2023